Globalni rast u sagorijevanju fosilnih goriva se nesmanjeno nastavlja


20.11.2014.

Posljednji osvrt Međunarodne agencije za energiju pokazuje da uprkos rastu čiste energije, trendovi u fosilnim gorivim ostaju kobni za bilo kakvu nadu u borbi protiv klimatskih promjena.

Izgledi da će bilo kakav sporazum između najvećih emitera stakleničkih gasova svijeta  biti uspješan postali su malo veći u utorak kada su se Kina i SAD obavezale da će srezati karbonsko zagađenje u decenijama koje dolaze.

Bio je to kritičan potez jer se žeđ svijeta za fosilnim gorivima nastavlja nesmanjenom stopom i pored toga što vjetar, sunce i drugi nisko-karbonski izvori energije napreduju ka svom vrhuncu.

Ova poruka je zakucana dan poslije postizanja sporazuma u vidu mračnog upozorenja od strane Međunarodne agencije za energiju (IEA) u svom godišnjem Osvrtu na energiju u svijetu, koji je objavljen u srijedu. IEA je rekla da SAD, Kina i ostali najveći emiteri ugljen dioksida u svijetu će morati da učine puno više da bi zakočili klimatske promjene zato što je svijet još uvijek „navučen“ na fosilna goriva, i ima malo naznaka da će se to puno promijeniti tokom narednih 25 godina.

Napori na očuvanju prirode i većoj upotrebi solarne i energije vjetra vjerovatno neće srezati emisije dovoljno brzo da bi spriječili da se dese katastrofične posljedice klimatskih promjena čak i ako obnovljivi izvori premaše ugalj kao vodeći izvor električne energije do 2040., što IEA vidi kao jedan mogući scenario.

IEA nije uračunala bilo kakve rezove u emisijama stakleničkih gasova koji bi mogli proisteći iz sporazuma postignutog između SAD i Kine u utorak.

Ova agencija vidi porast globalne tražnje za energijom od 37 odsto i emisija ugljen dioksida nastalog sagorijevanjem fosilnih goriva za jednu petinu od sada do 2040. najviše zbog sagorijevanja sirove nafte i uglja u azijskim zemljama i Africi.

Rast emisija CO2 će učiniti izuzetno teškim izbjegavanje posljedica globalnog zagrijavanja koji je u glavnim crtama dao Međunarodni panel o klimatskim promjenama u svojoj posljednjoj procjeni.

Evo zašto: ograničavanje rasta prosječne globalne temperature na 2 ˚C u odnosu na predindustrijsko vrijeme – što je međunarodno prihvaćena tačka nakon koje se smatra da će efekti klimatskih promjena postati opasni – zahtijeva ograničavanje budućih emisija CO2 na 1.000 gigatona računajući od ove godine. To se naziva karbonski budžet, i vjerovatno će biti potrošen do 2040., rekla je IEA.

IEA kaže da svjetska potrošnja fosilnih goriva u narednim decenijama vodi ka prosječnom globalnom zagrijavanju od 3,6˚C, čineći katastrofičan porast nivoa mora, gubitak polarnih kapa, oskudicu vode i druge ozbiljne efekte gotovo neizbježnim.

Ako odmah ne smanji svoju upotrebu fosilnih goriva, Kina je na putu da postane zemlja sa najvećom potrošnjom nafte do ranih 2030-ih, dok će u isto vrijeme potrošnja nafte u SAD vjerovatno opasti. Kina je takođe vjerovatno trošiti polovinu svjetskog uglja do sredine sljedeće decenije dok će globalna potražnja za ugljem narasti za 15 odsto od danas do 2040.

Svjetski izvori energije će vjerovatno izgledati drugačije za 25 godina, kaže Agencija: globalna potrošnja energije će biti podjednako raspodijeljena na četiri dijela – između nafte, prirodnog gasa, uglja i obnovljivih izvora.

Ali IEA upozorava da smanjenje udjela fosilnih goriva na 75 odsto sa sadašnjih 82 odsto od svih globalnih izvora energije neće biti dovoljno da se izbjegne premašivanje globalnog zagrijavanja od 2˚C.

Niti će tome pomoći potencijal da se odvoji emisija elektrana pokretanih ugljem. IEA predviđa da će projekti zarobljavanja i skladištenja ugljenika (Carbon Capture and Storage – CCS) vjerovatno neće zarobiti više od 2 odsto globalnih emisija povezanih sa energijom do 2040., djelomično zato što CCS ostaje nepotvrđena tehnologija.

Da, ima i dosta stavki u projekcijama IEA koje ulijevaju nadu.

Napori na energetskoj efikasnosti širom svijeta pokazuju znake suzbijanja rasta ukupne potražnje za naftom. Ova agencija predviđa da bi efikasnost mogla da sreže potražnju za sirovom naftom i za 23 miliona barela sirove nafte dnevno, više nego što Saudijska Arabija i Rusija proizvedu dnevno.

Obnovljivi izvori takođe se primiču njihovom vrhuncu kako se troškovi smanjuju, toliko da njima pripada skoro polovina porasta proizvodnje električne energije od sada do 2040.

Obnovljivi izvori bez hidro-energije bi mogli da preteknu ugalj kao primarni izvor električne struje globalno ako se širom svijeta usvoje određene politike koje bi stabilizovale koncentracije atmosferskog CO2 na 450 dijelova na milion (ppm) do 2100. Prekretnica od 400 ppm je dostignuta prošle godine.

Upotreba biogoriva bi se mogla utrostručiti, i upotreba obnovljive energije za grijanje udvostručiti, kaže izvještaj IEA.

Među 34 razvijene zemlje koje čine Organizaciju ekonomske saradnje i razvoja (OECD), uključujući SAD, obnovljivi izvori bi mogli dosegnuti 37 odsto od ukupne proizvodnje energije do 2040.

Rast obnovljive energije u Kini, Indiji i drugim zemljama u razvoju bi mogao biti duplo veći. Danas, obnovljivi izvori, ne računajući hidro-energiju, zauzimaju oko 8,5 odsto od ukupne globalne proizvodnje električne energije.

To su, dakle, dobre vijesti. Bolje vijesti za klimu će doći ako sporazum između Kine i SAD zaista rezultuje u stvarnim smanjenjima emisija CO2.

Izvor: Scientific American