Kada nam se spomene pojam ˝zagađivanje okoline˝, svi uglavnom pomislimo na prekomjernu proizvodnju plastike, neadekvatno odlaganje otpada, spaljivanje štetnih materija i sl. Međutim, rijetko smo upoznati sa tim da i bespotrebne aplikacije, veliki broj slika, videozapisa, te brojni mailovi također čine otpad koji zagađuje našu okolinu. Takav otpad nazivamo digitalni otpad.
Digitalni uređaji i korištenje interneta su postali uobičajena pojava širom cijele planete, te se smatra da više od pola čovječanstva koristi ove usluge. Ono što je manje poznato jeste količina energije i emitovanja CO2 koje se dešava upravo zbog ovog korištenja. Na godišnjem nivou, zbog korištenja interneta, emituje se 900 miliona tona CO2, koji zagađuje okolinu i doprinosi globalnom zagrijavanju. Međutim, tužna strana ove priče je da se 90% podataka, koji se kreiraju na internetu, uopće ne koriste, te ostaju zakopani brojnim drugim informacijama. To znači da čovjek godišnje proizvede stotine miliona tona CO2 i uništava svoj jedini dom, bez da mu to uopće koristi.
Sve što postoji u digitalnom svijetu, mora da se nekako manifestuje i materijalno, a manifestuje se potrošnjom energije. Podaci iz 2018. godine prema istraživanju firme Radicati govore nam da se dnevno šalje ukupno 281 milijarda e-mailova, te prema podacima Carbon Literacy Project jedan obični mail emituje 4g CO2, a mail sa velikim attachmentom emituje 50g CO2, što dovodi do 410 miliona tona CO2 godišnje. Ovakvo emitovanje će se dešavati bez obzira na to da li otvaramo mail ili ne. Spam mailovi, koji nas sve nerviraju, na godišnjem nivou proizvedu štetnih tvari poput 300 000 automobila.
Sličan princip je i za aplikacije na mobitelu, slike, videozapise i sl. Svi oni, dok stoje na vašem digitalnom uređaju, troše energiju. Stoga je bitno čistiti svoje uređaje. Od trideset mutnih selfija, možemo izabrati jedan koji nam se zaista sviđa, a od mnogobrojnih aplikacija na mobitelu, izabrati samo one koji koristimo. Odjaviti se sa spam mailova i isključiti internet kada ga ne koristimo.
Postoje brojni načini na koje se može smanjiti negativni uticaj digitalnog otpada i on ima, pored ekoloških, i brojne druge pogodnosti. Ukoliko redovno brišemo sadržaj koji nam ne odgovara, vrlo lahko ćemo dolaziti do onog koji nam odgovara. Postat ćemo organiziovaniji, a naši uređaji će moći bolje da funkcionišu. Također, brisanje nepotrebih stvari, pored lakše organizacije, ima i psihološki efekat, gdje osjećamo satisfakciju nakon što uklonimo nešto što je bespotrebno, te napravimo uređeniji prostor u svom digitalnom svijetu.
Let’s Do It je, stoga, i ove godine pokrenuo kampanju čišćenja digitalnog otpada. Akciji čišćenja digitalnog otpada mogu pristupiti individualci i grupe, a njihov zadatak je da izbrišu aplikacije, slike, datoteke, videozapise, te sve one stvari koje više ne koriste na svojim digitalnim uređajia. Nakon toga, potrebno je da upišu količinu izbrisanog sadržaja u formi koja se nalazi na dnu stranice na linku: https://ugruke.com/digitalno-ciscenje/
Izvori:
https://fr.statista.com/statistiques/583905/nombre-d-e-mails-par-jour-dans-le-monde–2019/
https://www.orange.be/nl/blog/co2-uitstoot-verminderen-mail
Tekst pripremila: Amra Hadžihasanović