Kao što smo vidjeli u prethodnim člancima, postoje mnoge, često nepoznate koristi od drveća. Ovom prilikom ćemo se pozabaviti onim očiglednijim koristima koje drveće donosi ljudima, kojima je zajedničko to da zadvoljavaju neke važne čovjekova potrebe i imaju značajnu ekonomsku vrijednost.
Hrana
Poznato je da se ljudi hiljadama godina hrane plodovima, ali i sjemenkama, lišćem, korijenom pa čak i korom drveća. Ono je obogaćivalo raznovrsnost ishrane u ruralnim područjima, i predstavljalo izvor hrane u periodima gladi usljed suše, poplave, ratova itd. Osim toga, drveće je davalo hranu za stoku. U mnogim krajevima svijeta ljudi se jednako oslanjaju na hranu koju daje drveće i danas.
U savremenom dobu, voćarstvo je važna grana privrede koje obezbjeđuje značajne prihode i mnoga radna mjesta. U BiH je 2012. proizvodnja voća i povrća dostigla vrijednost 150 miliona KM sa trendom porasta. S druge strane, u SAD samo proizvodnja jubuke je industrija vrijedna 10 milijardi dolara! I pored toga što imamo povoljne klimatske uslove i zemljište za uzgoj voća, BiH ne proizvodi dovoljne količine voća za vlastitu potrošnju u konzumnom obliku, kao ni za potrebe prerađivačkih kapaciteta. Svakako je ovo nešto što je potrebno mijenjati.
Bilo bi dobro kad bi bar ono voća što proizvedemo konzumirali u svježem, eventualno smrznutom ili osušenom stanju. Na žalost, mnogo od proizvedene količne voća se koristi kao sirovina za proizvodnju rakije. To valjda objašnjava zašto je najzastupljenija voćarska kultura u našoj zemlji šljiva. Štete i ljudski gubici koje alkohol prouzrokuje u saobraćajnim nesrećama, kafanskim obračunima, kućnim svađama te troškovi liječenja zavisnika od alkohola su daleko veći od neke ekonomske koristi od njegove proizvodnje i prodaje. Koliko bi kao narod bili srećniji i zdraviji da nismo kvarili voće nego ga konzumirali onako kako nam je dato!
Osim toga, i naše prehrambene navike po pitanju voća su loše. Konzumiranje svježeg voća (kao i povrća) ima izuzetno značajan uticaj na očuvanje zdravlja. U tom pogledu potrošnja svježeg voća po glavi stanovništva u BiH je dva do tri puta manja nego u razvijenim zapadnim zemljama. S druge strane, mi svakodnevno jedemo dosta mesa i bijelog hljeba (doduše, zbog krize ne toliko koiko bismo željeli), ali nekako ne uspijevamo da vidimo povezanost ovoga sa činjenicom da su za preko 50% smrtnih slučajeva u našoj zemlji odgovorna kardio-vaskularna oboljenja. Ubica broj dva su maligna oboljenja, a neke njegove vrste se takođe mogu povezati sa mesnom ishranom.
Uostalom, ako mislite da nemamo problema sa našim životnim stilom, otiđite negdje na more i vidite kako izgledaju ljudi iz Bosne u poređenju sa strancima. Dok poredimo 20-godišnjake, dobro se držimo, ali kad uporedimo srednje i starije generacije, vidimo da izgledamo u prosjeku dosta lošije. E to nam je uradio naš životni stil.
Ogrjev
Drvo je od pamtivijeka bio gorivo koje je obezbijeđivalo toplotu neophodnu za preživljavanje u zimskim uslovima kao i za pripremu hrane. Iako sa razvojem tehnologije se danas više oslanjamo na druge izvore, udio drveta kao goriva globalno je i dalje značajan.
Treba pri tom primijetiti da je drvo za razliku od uglja i lož-ulja obnovljiv izvor energije. Istina, njegovm sagorijevanjem se oslobađa ugljen dioksid, ali ugljenik u drvetu je biljka za svog života uzela upravo iz atmosferskog ugljen dioksida koristeći energiju sunca. Ipak, ne bi trebalo da se oslanjamo na drvo kao ogrjev više nego sada, jer sječa šume u mjeri većoj od mogućnosti njene prirodne obnove znači gubitak šuma i gubitak svih onih koristi koje smo spominjali u prethodnim člancima. Umjesto toga, trebalo bi da daleko više koristimo solarne ploče kako bismo smanjili potrebu za ugljem ili derivatima nafte, a samim tim i troškove grijanja. Možda ne možemo da priuštimo fotonaponske ploče na svom stambenom objektu, ali su solarne ploče kojima se zagrijava voda ili drugi fluid mnogo jeftinije i jednostavnije za konstrukciju nego što to obično pretpostavljamo.
Sirovina za građu i namještaj
Drvo predstavlja prirodan i kvalitetan materijal za gradnju i namještaj. U novije vrijeme je popularna primjena PVC-a kao jeftinog materijala lakog za ugradnju, ali drvo ne ispušta toksične gasove kao PVC niti se u njegovoj proizvodnji i spaljivanju oslobađaju štetne supstance.
Drvo-prerađivačka industrija u BiH zapošljava preko 20.000 ljudi i jedna je od rijetkih proizvodnih grana gdje imamo spoljnotrgovisnki suficit.
Drveće nije samo ukras, već veoma važan resurs svake zemlje koji doprinosi i ekonomskom blagostanju njenog naroda. Stoga svaki mudar narod se brine i čuva svoja šumska bogatstva u ulaže u njhov razvoj.
Ostalo je još vrlo malo vremena do početka akcije „Let's Do It – million sadnica za 1 dan“. Pridružite nam se dok zajedno idemo da našu zemlju učinimo ljepšom, zdravijom ali i bogatijom!