Predsjednik Sjedinjenih Država Barak Obama i kineski predsjednik Si Đinping postigli su u Pekingu sinoć istorijski sporazum o klimatskim promjenama, koji obećava da će svaki od dva najveća emitera stakleničkih gasova preduzeti oštre rezove u dolazećoj deceniji i zajedno raditi na novom globalnom sporazumu.
Sjedinjene Države će smanjiti emisije za 26 do 28 odsto ispod nivoa iz 2005. do 2025. godine, cilj za koji je Bijela Kuća izjavila da se može ostvariti “pod postojećim zakonom” – to jest, bez potrebe da Kongres odobri neki zakon. Kina će dosegnuti maksimum svojih brzorastućih emisija najkasnije do 2030., dok će istovremeno uvećati udio ne-fosilne energije na 20 odsto u istom periodu.
Američki cilj, već pod paljbom od strane Republikanaca, će stupiti na snagu 2020. i postaće zvanična ponuda Amerike za novi globalni sporazum koji se očekuje da će biti potpisan u Parizu sljedeće godine. Prema Bijeloj Kući, Sjedinjene Države udvostručiti tempo smanjenja sa trenutnih 1,2 % godišnje na 2,3 do 2,8 % u prvom dijelu sljedeće decenije. Cilj: rez od 80 odsto u američkim emisijama do sredine vijeka.
Kina u međuvremenu će razviti i do 1.000 novih gigavata nuklearne, solarne, energije vjetra i druge energije nulte emisije da bi postigla svoj cilj.
„Ovo je velika prekretnica u američko-kineskim odnosima”, rekao je Obama na zajedničkoj konferenciji za štampu sa Sijem. „Pokazuje se šta je moguće kada radimo zajedno na hitnom globalnom izazovu.”
Primjećujući da Kina nikada ranije nije pristala da obori svoje emisije, Obama je rekao da se nada da dvije najveće ekonomije svijeta mogu okrenuti druge zemlje prema novom globalnom sporazumu na konferenciji u Parizu.
„Imamo posebnu odgovornost da vodimo svjetske napore u borbi protiv globalnih klimatskih promjena”, rekao je Obama. „Nadamo se da ćemo ohrabriti sve glavne ekonomije da budu ambiciozne.”
Ovaj sporazum, koji je mjesecima u izradi, sklopljen je nakon večere u Sijevoj zvaničnoj rezidenciji, koja je slijedila nakon dugačkih bilateralnih razgovora o spornim pitanjima od trgovine do morskih sporova. Zvaničnici administracije su rekli da petosatni sastanak je trajao dva sata duže nego što je bilo planirano.
„Proboj” pozdravili Demokrate i ostali
Aktivisti su ovu objavu nazvali ništa manjom nego monumentalnom. Kako dolazi samo sedmicu nakon što su Republikanci preuzeli kontrolu nad američkim Senatom u izborima, poslala je rani signal da Obama nema namjeru da odustane od izvršnih radnji da bi obuzdao zagađenje ugljenikom. U isto vrijeme, sa ključnim UN pregovorima usmjerenim na sklapanje globalnog sporazuma 2015. planiranog u Limi u Peruu, sljedećeg mjeseca, pristalice kažu da vijesti nisu mogle da dođu u bolje vrijeme.
„Ovo zajedničko saopštenje daje i praktični i politički impuls prema novom, univerzalnom klimatskom sporazumu u Parizu krajem 2015. koji je značajan, gleda unaprijed i prepoznaje da borba protiv klimatskih promjena nije plan za narednih 5 ili 10 godina – već dugoročna opredjeljenost da se rast globalne temperature održi ispod 2 stepena Celzijusa do kraja ovog vijeka”, kaže UN-ova sekretarka za klimu Kristijana Figueres.
Bivši senator Tim Virt, koji je bio državni podsekretar za globalna pitanja za vrijeme Klintona i potpredsjednik Fondacije UN, nazvao je objavu „političkim probojem” na koji bi se jednog dana moglo gledati kao „tačku preokreta” za klimu.
Ekonomista sa univerziteta Harvard Robert Stevins, dugo vremena posmatrač na UN klimatskim pregovorima, nazvao je dogovor iz Pekinga „najvažnijim razvojem, po mom mišljenju, u posljednjoj deceniji – možda posljednjih 20 godina.”
Po prvi put u istoriji opterećenih diplomatskih razgovora, rekao je, Kina je preuzela konkretan korak dalje od trenutnih pravila Protokola iz Kjota koji traži samo od šačice industrijalizovanih zemalja da unilateralno djeluju dok stotine zemalja u razvoju djeluju na dobrovoljnoj bazi. Opisao je da je to znak da kinesko vodstvo razmišlja drugačije – ne samo o klimatskim promjenama, već o svojoj ulozi u svijetu.
„Stvarnost je ta da ako je 20-ti vijek bio američki vijek, Kinezi shvataju da 21. vijek može biti kineski vijek. A ako je to vaš vijek, onda vi vodite”, rekao je Stevins.
Piter Ogden, stariji saradnik Centra za američki napredak i bivši načelnik štaba za specijalnog izaslanika za klimatske promjene američkog Stejt Dipartmenta Tod Stern, nazvali su sporazum znakom koliko su dvije zemlje odmakle nakon što su otvoreno sparingovale na samitu o klimi u Kopenhagenu, Danskoj 2009. godine.
„Ovo bi bilo nezamislivo da se desi godinu dana prije Kopenhagena“, rekao je.
Ipak, primjećuje Ogden, neka ključna pitanja u središtu sporazuma za 2015. ostaju nerazriješena – kao kakav pravni oblik će sporazum da uzme, kako će zemlje da dokažu da ostvaruju napredak na ciljevima smanjenja i koliko će bogate zemlje da odriješe kesu da bi pomogle onim siromašnima da smanje emisiju ugljenika i pripreme se za uticaje klimatskih promjena.
Lideri svijeta pozdravili su sporazum. No oni koji guraju ka tome da zemlje spriječe da rast globalne temperature pređe 2 ˚C do sredine vijeka – tačke poslije koje naučnici kažu da su uticaji katastrofični i nepovratni – takođe traže više.
„Ovo je prvi korak, ali ne i konačni korak“, rekao je ministar vanjskih poslova Maršalskih ostrva Toni Debrum, čija ostrvska zemlja je pod rizikom da bude preplavljena rastućim nivoem mora. Debrum je nazvao pekinški sporazum „trenutkom zaokreta u borbi protiv promjene klime“, ali je rekao da vodećih deset zagađivača mora učiniti više da savije krivu emisija prema od UN-a preporučenoj količini od 40 gigatona do 2025.
„Predloženi ciljevi su značajni, ali još nismo na pravom putu“, rekao je.
Izvor: Scientific American