Šume i šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini rasprostiru se na površini od oko 2,709.800 ha, što čini 53% površine države. U državnom vlasništvu (Federacija BiH i Republika Srpska) je oko 2,186.300 ha ili 81%, a u privatnom vlasništvu 523.500 ha ili 19%.
Neobraslo šumsko zemljište zauzima oko 500.100 ha ili 18,5%, od čega je sposobno za pošumljavanje oko 392.300 ha, a nepodesno za pošumljavanje oko 163.147 ha. Značajne devastacije šuma, pretežno oko urbanih područja, desile su se i u prethodnom ratu. Posljedice rata su i velike minirane površine od preko 100.000 ha, koje su za duži vremenski period izgubljena za gospodarenje, a obzirom na oštećenost, predstavljaju potencijalno žarište za razvoj biljnih bolesti i insekata.
Ustavom Bosne i Hercegovine država je podijeljena na Federaciju BiH 51%, Republiku Srpsku 49% i Distrikt Brčko, a Federacija BiH podijeljena je na 10 kantona. Na državnom nivou prema vanjskim institucijama šumarstvo zastupa Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Obzirom na Ustavne odredbe vlasnici šuma su Federacija BiH, Republika Srpska i Distrikt Brčko i oni svako na svom području administrativno upravljaju šumama preko ministarstava nadležnih za šumarstvo. Prema zakonu o šumama Federacije BiH, federalni ministar je ugovorom prenio poslove upravljanja i gospodarenja šumama kantonalnim ministrima nadležnim za poslove šumarstva.
Komplikovano administrativno uređenje Bosne i Hercegovine, koje uslovaljava uređenje gazdovanja šumama, je diktiralo veoma turbulentan poslijeratni period gazdovanja šumama. Ratni i postratni period su direktno ili indirektno nanijeli velike štete šumama u Bosni i Hercegovini, tako da će trebati dosta vremena za oporavak naših šuma.
Pored toga šume u Bosni i Hercegovini su svakodnevno izložene raznim negativnim faktorima zbog kojih je zaštita šuma prijeko potrebna. Zaštita šuma je zaštita šumskog bogatstva, njegovog produktivnog toka i njegovih produkata od raznih smetnji i gubitaka. Negativni faktori koji štetno djeluju na šumu dijele se na biotske i abiotske. Biotski faktori su štetno djelovanje čovjeka, životinja i biljaka. U štetno djelovanje čovjeka ubraja se: loše gospodarenje, krađa, bespravna sječa, pustošenje, oštećenje, zagađenje industrije, saobraćaja, šteta zbog rata, povećan broj dvljih deponije i sl. Od životinja štete ponajviše kukci štetnici, zatim miševi i voluharice te domaća stoka i divljač. Šteta ovisi o brojnosti populacije. Štetno djeluju i fitopatogene gljive, šumski korov, parazitske cvjetnice (imela), lišaji, fitopatogene bakterije i virusi. Abiotski faktori su oštećenje tla, šteta od atmosferskog uticaja, šumski požari i sl. Jasno nam je da svi ovi uzročnici ne čine podjednaku štetu. Ponekad je šteta zanemariva, međutim opasno je kada ozbiljno narušavaju strukturu i stabilnost šume. Od svih ovdje nabrojanih faktora naše šume najviše štete preživljavaju ljudskim faktorom.
U cilju poboljšanja trenutne situacije u kojoj se šume nalaze udruženje građana „Ruke“ Sarajevo i udruženje građana „Mozaik prijateljstva“ Banja Luka žele organizovati veliku akciju pošumljavanja. Akcija će biti realizovana u jednom danu na području cijele Bosne i Hercegovine. Pored cilja da zasadimo 1.000.000 sadnica drveća i pošumimo što veću površinu, ova akcija ima za cilj da skrene pažnju javnosti na šume i šumarstvo u Bosni i Hercegovini. Poučeni pozitivnim iskustvom iz prethodno realizovanih akcija čišćenja i interesom javnosti za naše aktivnosti, nadamo se da ćemo ovom velikom akcijom sadnje drveća uspjeti staviti šume u fokus javnosti i zajedno sa relevantnim institucijama prezentirati sve probleme sa kojima se šumarstvo u BiH trenutno susreće.